Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja

Kao u priči Uspavana ljepotica dvorci Hrvatskoga zagorja bude se nakon gotovo pedesetljetnog sna. Pošto su stoljećima bili žarišta života, rada, kulturnog pa i političkog djelovanja, četrdesetih godina ovog stoljeća zagorski su dvorci dospjeli na margine svagdašnjeg života. U tih pola stoljeća mnogi su dvorci nestali, postali ruševni, napušteni ili zapušteni, ali ipak nisu zaboravljeni. Interes za dvorce danas je iznimno velik. Potvrđuje to i ova knjiga čije je prvo izdanje tiskano 1991, a drugo 1993. godine. Tri izdanja pod naslovom Perivoji i dvorci Hrvatskoga zagorja tiskana su 1989. i 1990. godine. Knjiga je 1992. tiskana na engleskom i njemačkom jeziku.
Radujem se renesansi zagorskih dvoraca koja je na pomolu. Sudbina im, čini se, nije bila previše naklonjena ni sada, ali ni proteklih stoljeća. Nasuprot mnogim blistavim i raskošnim dvorcima, većina zagorskih dvoraca je skromna, baš kao što je to bilo i hrvatsko plemstvo. Đalskom se pričinja da bi zagorske dvorce i kurije »nekoć bili mogli ljepše opremiti i više na gospodsku iskititi da nam nije valjalo vijekove i vijekove braniti hrvatsku domovinu koja je iskala od ljudi i novaca i ruku i život, pa tako nije preostalo ništa čim bismo uredili gospodske svoje dvorove uistinu na gospodsku«.
Hrvatsko je zagorje već toliko puta opjevano, oslikano i opisano, a opet tako malo znademo o dvorcima i kurijama. Ono je neiscrpni izvor nadahnuća. Zagorski »bregi«, doline, šume, livade, vinogradi, oranice, srednjovjekovne gradine, crkve, kapele, dvorci, kurije, skromne zagorske »hiže«… sve se to isprepleće i titra u doživljaju Hrvatskoga zagorja, baš kao šareno, toplo i otvoreno zagorsko licitarsko srce. Ima li ljepše usporedbe od one koja kaže daje Hrvatsko zagorje velik perivoj —perivoj s mnoštvom dvoraca i kurija, perivoj uz koji je vezano toliko povijesnih priča i događaja, seljačkih buna i Gupčevih puntara. A svaki dvorac priča svoju priču, originalnu i nikad i nigdje ponovljivu.
I ova knjiga sadrži priče o zagorskim dvorcima i njihovim vlasnicima. Ponekad su možda one i netočne, ali se prenose u narodu i spominju u literaturi. O dvorcima i njihovim vlasnicima znademo malo. Mnogo je toga što bi trebalo još saznati. Možda će neki sumnjivi ili netočni podaci potaknuti nekog da krene u mukotrpno traganje po prašnjavim arhivama?

Bogato ilustrirana monografija obrađuje specifičnu i vrlo vrijednu kulturnu i graditeljsku baštinu Hrvatskog zagorja (52 dvorca i 7 kurija), kojih vrijednost nadilazi nacionalne granice. Zamišljena kao spomen na zagorske dvorce i njihove vlasnike ova knjiga obuhvaća i arhivsku građu (stare planove i fotografije dvoraca). Knjiga je objavljena na njemačkome i engleskom jeziku.