Registar položaja i spomenika ranije srednjovjekovne umjetnosti u međuriječju Save i Drave

Prostor obuhvaćen istraživanjem nalazi se između rijeka Save i Drave, na istoku je omeđen Dunavom, a na zapadu Sutlom i krajnjim izdancima Istočnih Alpi. To je prostor srednjovjekovne Slavonije sa Zagrebom, Križevcima, Viroviticom, Požegom i Vukovarom kao glavnim središtima, a poklapa se s međuriječnim dijelom Zagrebačke i Pečujske biskupije. Unutar tog prostora sastavljen je registar odnosno popis položaja na kojima postoje spomenici i to kako oni cjelovito ili djelomično očuvani tako i oni koji su nam poznati iz pisanih izvora, starih ilustracija ili tradicije. K tome popis sadrži i lokacije na kojima se vjeruje da bi se mogli naći spomenici iz srednjovjekovnog doba. Donja granica razdoblja obuhvaćenog istraživanjem je druga polovica 6. stoljeća, točnije od Avaro-Slavenskog doseljenja, a pokriva, nadalje, Karolinško doba (od kraja 8. do početka 10. st.), razdoblje veza s hrvatskom narodnom dinastijom (10. i 11. stoljeće), te razdoblje vladavine Arpadovića (od kraja 11. do početka 14. stoljeća). Popis broji pet stotina šezdeset i pet položaja – međutim, budući da sadrži ne samo sakralna već i svjetovna zdanja te budući da mnogi položaji posjeduju više od jednog spomenika – broj pojedinačnih spomenika obuhvaćenih ovom studijom je još daleko veći.

Riječ je o djelu u kojem se na posve osobit način pristupa istraživanju ranosrednjovjekovlja sjeverne Hrvatske: na prostoru međuriječja – na kojem broj sačuvanih spomenika nije velik – upravo sveobuhvatnim sagledavanjem položaja na kojima postoje ili su postojali spomenici izranjaju obrisi starih kulturnih pejsaža, otisaka ljudskoga duha u fizičkom i duhovnom okolišu koji jasno govore o svom vremenu, prostoru, stvarateljima i korisnicima.