Trojezični građevinski rječnik: hrvatsko-englesko-njemački, englesko-hrvatsko-njemački, njemačko-hrvatsko-engleski

Predgovor

Posljednje su godine donijele znatne promjene i novosti u svim područjima tehnike, pa u ne maloj mjeri i u građevinarstvu. Razvijene su nove metode projektiranja i izvodenja građevina i primjenjuju se nova gradiva. Sve je naglašenija potreba povezivanja s drugim područjima znanosti, od temeljnih prirodnih znanosti preko srodnih područja tehnike do prava i ekonomije. Posebno mjesto u tome ima informatika s odgovarajućom matematičkom podlogom, te ekologija, koja se prepleće s mnogim disciplinama. Pri izradi Rječnika nastojalo se voditi računa o tim činjenicama i tendencijama, pa su uz čisto građevinske uključeni i termini iz pratećih disciplina.

Namjena je Rječnika da gradevinskim stručnjacima zaposlenim u projektiranju, izvođenju, nadzoru, znanstvenom istraživanju, obrazovanju i upravi pomogne pri služenju odgovarajućom stručnom i znanstvenom literaturom engleskog i njemačkoga govornog područja.

Knjiga koja je pred vama, Trojezični rječnik građevinarstva, ima tri dijela i donosi zapravo tri rječnika u jednome. Sastoji se od tri trojezična rječnika građevinskog nazivlja: prvi je hrvatsko-englesko-njemački rječnik, drugi je englesko-hrvatsko-njemački rječnik, a treći njemačko-hrvatsko-engleski rječnik. U svakom je dijelu u polaznom stupcu jedan od tri jezika. Prvi dio sastoji se od polaznog hrvatskog stupca, u drugom stupcu su engleski, a u trećem njemački termini. U drugom dijelu polazni stupac je engleski, dok je u drugom stupcu hrvatski, a u trećem njemački. Treći dio sastoji se od polaznog njemačkog stupca, dok je u drugom stupcu ponovno hrvatski, a u trećem njemački. U svakom od tri dijela polazni stupac sadrži oko 20 000 termina.

Uz svaki termin u prvom stupcu dani su odgovarajući termini u drugom i trećem stupcu. Ako za termin u prvom stupcu ima više odgovarajućih istoznačnih izraza u drugom i trećem stupcu, oni se donose odijeljeni zarezom. Ako je pak riječ o različitim značenjima termina, ta se značenja donose kao posebne leksičke jedinice i označena su malom brojkom iza termina. To je osobito slučaj u drugom, a u manjoj mjeri i u trećem dijelu rječnika, jer brojni engleski građevinski izrazi imaju različita značenja. Te brojke ne znače “hijerarhijski” poredak važnosti termina nego je posrijedi funkcionalno nizanje. Za izradu osnovnog, polaznog, hrvatskog stupca korištena je građa hrvatskog strukovnog nazivlja u Leksikonu građevinarstva (glavni urednik Veselin Simović, Masmedia, Zagreb, 2002.) i drugim stručnim knjigama i publikacijama. Englesko i njemačko nazivlje potječe dijelom iz starijih stručnih rječnika, a dijelom iz novije stručne literature na engleskom i njemačkom jeziku. Nastojali smo uvrstiti termine koji su se uvriježili u našoj građevinskoj znanosti i praksi, bilo da je riječ o izvorno hrvatskim nazivima ili o udomaćenim tuđicama. Donose se sve tuđice i posuđenice koje su u stručnom optjecaju, kako one koje su nezamjenjive, tako i one koje već imaju odgovarajuće zamjene.

Pri tome je od znatne pomoći bio Rječnik hrvatskoga jezika (glavni urednik Jure Sonje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjiga, Zagreb, 2000.)

Nadam se da će Rječnik biti koristan priručnik svima kojima je u njihovu radu potrebno poznavanje hrvatske, engleske i njemačke građevinske i prateće terminologije od građevinskih stručnjaka na raznim poslovima do studenata i prevoditelja.

Zahvaljujem izdavaču, nakladničkom poduzeću Masmedia, a posebno direktora Stjepanu Andrašiću na potpori i strpljivosti. Zahvaljujem i suradnicima na ustrajnosti i predanom obavljanju nezamjenjivih dijelova ukupnog posla.

Autor i izdavač zahvalni su za svaku primjedbu i prijedlog koji bi mogao pomoći pri izradi eventualnog novog izdanja.

prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. dipl.